Nedjelja Presvetog Trojstva i slavlje Prve Svete Pričesti.

Objavljeno   

Nedjelja Presvetog Trojstva i slavlje Prve Svete Pričesti.

Danas slavimo nedjelju Presvetog Trojstva. Svete mise u našoj župi slavile su se u 9 i 11 sati. Posebno je svečano bilo na svetoj misi u 11 sati jer je trinaestero djece trećeg razreda po prvi puta primilo Isusa u maloj bijeloj hostiji.

Kako bi misno slavlje bilo što svečanije, prvopričesnici su ga animirali racitacijama i pjesmom. Nakon završnog blagoslova i podjele uspomena na prvu pričest, prvopričesnici su se fotografirali zajedno sa župnikom preč. Lukom Blaževićem, svojom učiteljicom Vesnom Krbavac i vjeroučiteljicom Marijom Milinović Marković te se uputili u dvoranu Pastoralnog centra na tjelesnu okrijepu.

Svetoj Pričesti pristupili su:

  1. Marta Borčić
  2. Marko Crnković
  3. Matej Janžić
  4. Kristian Luchin
  5. Ivan Miletić
  6. Marko Prpić
  7. Josip Rukavina
  8. Matej Sokolić
  9. Damjan Tirić
  10. Ana Trogrančić
  11. Mihael Vlainić
  12. Ante Vuković
  13. Ivan Žilić

Uvijek s nama

Vjerojatno je malo ljudi koji su “bezbožni” u smislu, da ne priznaju ništa višega iznad sebe i da su sami sebi mjera svih stvari. Dakako, mnogi žive tako, kao da Boga nema (mi govorimo o “praktičnim ateistima”), a također i kršćani katkad daju loš primjer, tako da su svojim djelima u protivnosti s onim što usnama ispovijedaju.

Istinsko pitanje za svakoga čovjeka koji traži moglo bi biti: Tko je Bog? Kakvu predodžbu o njemu imamo? Povijest religija svjedoči o ljudima koji su tražili istinu Božju, često puta lutajući i pipkajući poput slijepca. Bilo je različitih predodžbi o božanstvima, koje su dijelom tražili u prirodi (npr. pobožanstvenjenje sunca) ili u djelima ljudskih ruku (kao što su kipovi i prikazivanja katkad tako reći demonskih božanstava)!

I mi bismo bili ostali u neizvjesnosti, da sam Bog nije govorio nama po patrijarsima i prorocima u Starom zavjetu a po svome Sinu Isusu Kristu i njegovim apostolima u Novom zavjetu. Bog nije želio ostaviti ljude glede sebe u nejasnoći, nego nam se objavio: On sam je sagradio most prema nama, poslao nam je svoga Sina i Duha Svetoga!

Današnja nedjelja Presvetoga Trojstva pokazuje nam, kojem se Bogu smijemo moliti: On je jedan i jedini Bog u tri osobe, koji nas je stvorio, otkupio i posvetio i koji nas ljubi, da je sve učinio za nas, što je moguće. Sam nam se darovao u svome Sinu Isusu Kristu i u daru Duha Svetoga!

Ako ne bismo imali tu vjeru u jednoga Boga u tri osobe, tada ne bismo znali kome se trebamo moliti. Mi bismo bespomoćno lutali i ostali bismo u neizvjesnosti je li nas Bog stvarno čuje i uslišava. Ali po Isusu Kristu u Duhu Svetom imamo pouzdanje da je Bog naš Otac, da nas ljubi i želi nas dovesti do punine savršenstva u svome kraljevstvu.

Sve kršćanske molitve izražavaju odnos prema osobnom Bogu: liturgijske molitve pokazuju nam da se mi po Isusu Kristu u Duhu Svetom molimo Ocu nebeskom.

Cijela kršćanska vjera stoji ili pada s vjerom u Isusa Krista. Završne riječi Matejeva evanđelja koje će se danas posvuda čitati, jesu sažetak cijele kršćanske vjere i njene dimenzije u svekolikom svijetu.

Isus se nakon Uskrsa više puta pojavio pred svojim učenicima. Svjedočanstva su jasna i suglasna, jer izvještavaju o početnim sumnjama učenika. Susreti s Isusom uskrslim, ojačali su ih, da vjeruju u Isusa kao Sina Božjega. Koji bi čovjek mogao kazati o sebi: “Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji?” Isus nije učinio sama sebe Bogom. Bog mu je dao “svu vlast”. Mi ne vjerujemo da su Otac i Isus dva “božanstva”, nego da su potpuno jedno i jedinstveni.

Mi vjerujemo kao kršćani da je Isus Bog, koji je postao čovjek za nas. Otada možemo Boga susresti u Isusu opipljivo, čujno, vidljivo. Isus je dao nalog svojim apostolima, da sve ljude učine njegovim učenicima. U Njemu svi ljudi trebaju imati sasvim bliz, direktan pristup k Bogu. Slijediti njegovu nauku znači ići putovima Božjim. Krštenje je vrata tomu putu, koji nas želi voditi k sreći jednoga ispunjenog života.

I jer je Isus Bog i čovjek, može nam kazati, da je kod nas sve dane do svršetka svijeta.

Bog je nama bliz jer nas je stvorio. On nam je još bliže došao u svojoj ljubavi, jer je druga božanska osoba – vječna Riječ ili Sin Božji – postao čovjekom. Bog stanuje po Duhu Svetom u našim srcima i na taj način nam je bliži nego što mi možemo biti sami sebi i njemu. O neizrecive tajne Božje milosti i ljubavi!

Tako možemo kazati: Vjera u trojstvenog Boga daruje nam snagu i pouzdanje za naš život. Mi nismo sami u prostranstvima svemira, nego smo od Boga sasvim osobno ljubljeni i prihvaćeni. On sam se brine za nas i upravlja našim životom, koji ide ususret dovršenju.

Sveta Djevica i Majka Božja Marija želi nas po svome primjeru i svome zagovoru voditi k trojstvenom Bogu. Ona neka nam pokaže Boga kao Oca kao i svoga Sina Isusa Krista kojeg je začela i rodila, i Duha Svetoga koji je njezino srce uvijek ispunjao svojom ljubavlju.

Razmišljanje: Franjevci-split

Foto: Lucija Starčević

 

Fotogalerija

Mrežna stranica www.zupa-svjosip-losik.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšala funkcionalnost stranice. Korištenjem ove web stranicu bez promjene početnih postavki slažete se s našim postavkama kolačića.

Slažem se