Salvatore Porro je aktivni član Katoličkog pokreta za obitelj i život u Trstu u Italiji. Također je dugogodišnji prijatelj našeg župnika vlč. Luke Blaževića. Puno se puta može vidjeti u crkvi sv. Josipa kada putuje i vodi hodočasnike u Međugorje. Na putu do Međugorja rado posjeti i CHM na Udbini kojoj se divi on, ali i svi koji se s njim tamo nađu. Također je ugostio vlč. Luku na obilježavanju 100. godina od 1. svjetskog rata u Redipugliji pokraj Trsta da bi mogao prisustvovati i koncelebrirati na misi koju je predvodio papa Franjo. U ovom pismu svaki će čitatelj moći vidjeti koliko stranci vole našeg blaženika Alojzija Stepinca koji treba biti kanoniziran ili proglašen svetim.
Mnogo poštovani don Luka,
od 2002. godine zahvaljujući mojim hodočašćima u Međugorje imao sam priliku upoznati hrvatski narod, mlado stanovništvo koje je tek prije par godina pronašlo vlastiti nacionalni identitet nakon što su ga dugo godina gušili i prisilno sjedinjavali u jugoslavensku federativnu ateističku i komunističku "mješavinu", iako još uvijek službeno "nesvrstana", ali u svakom slučaju komunistička.
U Hrvatskoj koja ima 4 290 621 stanovnika (87% katolika), postoje čak 222 svetišta posvećena Djevici Mariji (na hrvatskom Gospi), koja se više puta čudom intervenirala tamo. 1715. godine turska opsada Sinja sa 70 000 Turaka protiv samo 700 Hrvata. Konačni juriš, uoči blagdana Velike Gospe, pretvorio se u opću katastrofu za Turke koji su se morali dati u bijeg. Mnogo njih je kasnije svjedočilo kako je vidjelo više puta osvijetljenu žensku figuru iznad gradskih bedema. Možda je baš zato Gospa izabrala ukazati se ponovno 24. lipnja 1981. u Međugorju, u etnički hrvatskom području gdje se priča upravo hrvatski. Kao Marijin sljedbenik, mislim da Gospa radije bira mjesta koja su već "njena".
Hrvati shvaćaju koliku važnost kršćanstvo ima kao bitan element društvenih odnosa te prije svega kao temelj obitelji, osnovne stanice ljudskog društva utemeljene na braku između muškarca i žene, te javno i bez oklijevanja izražavaju svoje vjerovanje, ujedinjujući ga s ljubavi prema Domovini izraženoj u nacionalnoj himni. I njihove crkve, novoizgrađene s obzirom da ih prijašnji režim nije preferirao, napravljene su u skladu s tradicionalnim normama objekata namjenjenih katoličkom kultu, s tlocrtom latinskog križa i oltarom.
Hrvatska zemlja je okupana krvlju civilnih i vjerskih mučenika. U Udbini, Gospićko-sinjska biskupija, mjestašce s oko 1600 stanovnika. U Lici u podnožju Dinare 9. rujna 1493. odvila se povijesna Krbavska bitka, u kojoj su Turci ubili 10 000 katoličkih branitelja uništavajući hrvatsko plemstvo koje je sišlo na polje između krbavskih brda kako bi se oduprlo muslimanskoj okupaciji. Zahvaljujući naporima i jednog seoskog župnika don Luke Blaževića, na mjestu gdje se odvijala bitka izgrađeno je veliko svetište posvećeno upravo Hrvatskim mučenicima u rujnu 2011. godine. s naglaskom i na beatifikaciju još jednog Božijeg sluge Miroslava Bulešića kojeg su ubili komunisti 24. kolovoza 1947. u Lanišću.
7. veljače 1945. u Širokom Brijegu u Hercegovini Titini partizani ubili su 30 franjevaca od ukupno 65 fratara ubijenih iz mržnje prema vjeri.
Zato podržavam posvećenje blaženog kardinala Alojzija Viktora Stepinca. Jer je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio žestoki neprijatelj nacizma, čije je rasističke i krvožedne postupke javno osudio.
20. studenog 1941. poslao je pismo Paveliću u kojem je tražio punopravno poštovanje osobe bez obzira na dob, spol, vjeru, nacionalost i rasu. Također je branio cigane i židove energičnim propovijedima i javnim govorima u kojima je otvoreno napadao rasizam. Već je 1938. u jednoj propovijedi tvrdio: "Moderni rasizam hrani se mržnjom protiv Crkve jer ona ne želi pasti na koljena pred svojim idolom, pred nacijom te joj se pokloniti."
S dolaskom Titinog komunističkog režima, branio je katoličku vjeru od režimskih progona, bio je uhićen, sudski progonjen i osuđen na 16 godina napornog rada. Imao je potporu pape Pija XII koji ga je 12. siječnja 1953. i proglasio kardinalom. Papa Ivan Pavao II proglasio ga je blaženim 1998. godine. Zagrebački nadbiskup od 1937. - 1960. i kardinal, jedan od najmlađih tog vremena. Smatra se mučenikom i progonjenikom jugoslavenskog komunističkog režima.
Na kraju Drugog svjetskog rata pokret za nacionalno oslobođenje Titinih komunista okupirao je Hrvatsku. Odmah su počeli progoni i masakri katolika. Prema blaženom Stepincu na smrt bez suđenja je osuđeno 369 svećenika. Zatvorene su sve katoličke škole, Crkvi je oduzeta sva imovina, zaplijenjene su tiskare i ugušena je sloboda tiska, biskupi su napadani, a vjeronauk je izbrisan kao predmet u školskoj nastavi.
Zbog katoličke vjere hrvatskog naroda prema mučenicima i stotinjak ubijenih franjevaca, podržavam proglašenje kardinala Stepinca svetim.
Salvatore Porro
Katolički pokret za obitelj i život, Trst, Italija
